Svake godine 30. svibnja u Hrvatskoj se obilježava Dan državnosti – jedan od najvažnijih datuma u modernoj hrvatskoj povijesti. No iako mnogi taj dan doživljavaju kao produženi vikend ili priliku za obiteljski roštilj, iza njega stoji snažna priča o neovisnosti, odlučnosti i zajedništvu.
Što zapravo slavimo 30. svibnja?
Na taj datum 1990. konstituiran je prvi demokratski višestranački Sabor Republike Hrvatske, čime je započeo proces osamostaljenja države. Bio je to ključni trenutak za narod koji je desetljećima sanjao o vlastitoj državi. Dan državnosti simbolizira početak novog poglavlja – prijelaz iz totalitarnog sustava u demokratsko društvo i odlučan korak prema nezavisnosti.
Iako je između 2002. i 2019. Dan državnosti bio premješten na 25. lipnja, 2020. se vraća na svoj prvotni datum – 30. svibnja – kako bi se ponovno naglasio njegov povijesni značaj.
Kako se slavi Dan državnosti?
Obilježavanje Dana državnosti ovisi o regiji i osobnim navikama, ali postoji nekoliko uobičajenih načina:
- Polaganje vijenaca i službene ceremonije – Predsjednik, premijer i predstavnici državnih institucija polažu vijence na spomen-obilježja poginulim braniteljima.
- Zastave na balkonima i pročeljima – Građani pokazuju ponos isticanjem hrvatske zastave.
- Kulturna i sportska događanja – Od koncerata i izložbi do utrka i turnira, lokalne zajednice često organiziraju razne aktivnosti.
- Obiteljska druženja i izleti – Mnogi Dan državnosti doživljavaju i kao priliku za odmor u prirodi i zajedništvo s obitelji.
Dijaspora – tihi čuvari hrvatskog identiteta
Danas izvan granica Hrvatske živi više od 3 milijuna Hrvata i njihovih potomaka – od Australije i Kanade, do Njemačke i Argentine. Iako su fizički daleko, mnogi i dalje njeguju duboku povezanost s domovinom – posebno na dane poput Dana državnosti.
Obilježavanje u dijaspori
U hrvatskim zajednicama diljem svijeta, Dan državnosti često se obilježava okupljanjima u crkvama, domovima kulture i sportskim društvima. Ističe se nacionalni ponos, sviraju se tamburice, peku se kolači po receptima baka i prenosi se ljubav prema jeziku i običajima na nove generacije.
Povratak u domovinu: Praznik kao poziv na razmišljanje
Za mnoge koji su otišli trbuhom za kruhom, Dan državnosti nije samo podsjetnik na povijest – već i na dom koji su ostavili. U tom datumu često se skriva i pitanje: “Bih li se jednog dana mogao vratiti?”
U posljednje vrijeme, sve više pripadnika dijaspore razmišlja o povratku – trajnom ili privremenom. Neki dolaze pokrenuti posao, drugi dovode djecu na ljetne praznike kako bi upoznala svoje korijene, a treći jednostavno traže mir i osjećaj pripadnosti.
Evo nekoliko zanimljivosti koje možda niste znali o Danu državnosti:
- Prvi Dan državnosti obilježen je 1991., svega nekoliko tjedana prije proglašenja neovisnosti.
- Od 2020. godine više ne obilježavamo Dan neovisnosti 8. listopada, niti je taj datum neradni dan. Umjesto toga, 8. listopada danas se obilježava kao Dan Hrvatskoga sabora. Novi datum koji nosi naziv Dan neovisnosti postao je 25. lipnja – datum koji je ranije bio poznat kao Dan državnosti i također se slavio kao neradni dan.
- Hrvatski iseljenici godišnje šalju u Hrvatsku više od 600 milijuna eura – dijaspora nije samo emocionalna, nego i ekonomska snaga.
- U nekim gradovima, poput Chicaga ili Stuttgarta, postoje hrvatske parade i mise upravo povodom Dana državnosti.
Dan koji povezuje sve Hrvate
Dan državnosti nije samo podsjetnik na prošlost, već i poziv da zajedno gradimo budućnost – bez obzira živimo li u Zagrebu, Splitu, Torontu ili Melbournu. To je dan kada se prisjećamo vrijednosti slobode, samostalnosti i zajedništva.
Za one koji su otišli, to je prilika da se ponovno povežu s domovinom. Za one koji su ostali, da otvore vrata i srce onima koji se žele vratiti.
Jer Hrvatska je dom – i za one koji su tu, i za one koji tek dolaze.
