Vino je više od pića – ono je dio kulture, tradicije i užitka. U Hrvatskoj se vina piju svakodnevno: istraživanja pokazuju da čak 62 % odraslih osoba konzumira vino barem jednom tjedno, dok 18 % pije vino povremeno. Međutim, manje poznata činjenica je da vino može imati i negativan utjecaj na zdravlje zubi.
Oko 40 % ljudi koji redovito piju vino primjećuje diskoloraciju zuba, osobito nakon konzumacije crnog vina. Što je uzrok tome, i kako uživati u čaši plavca ili graševine bez posljedica za osmijeh?
U nastavku ćemo istražiti:
- razlike između bijelog i crnog vina,
- njihov učinak na zube,
- preporuke za najbolja hrvatska vina,
- i konkretne savjete kako vino konzumirati odgovorno – za zube i zdravlje općenito.
Utjecaj vina na zube
Vino, posebno crno, sadrži kombinaciju sastojaka koji mogu utjecati na boju i strukturu zuba. Glavni “krivci” su:
Tanini – spojevi koji se vežu na zubnu caklinu i povećavaju mogućnost da pigmenti ostave trag.
Kiseline – crno i bijelo vino su kisela pića. Kiselina slabi caklinu, otvara njezinu površinu i omogućuje bojenje iste.
Pigmenti – crna vina sadrže antocijanine, pigmente koji daju boju i ostavljaju vidljive tragove na caklini.
Crno vino stoga češće uzrokuje mrlje, dok bijelo vino, iako ne boji zube izravno, svojim kiselinama može učiniti zube podložnijima bojenju iz drugih izvora (kava, čaj, pušenje).
Crna vina i zubi
Crna vina su bogata, strukturirana i složena. No, upravo ta složenost donosi i visoki sadržaj tanina i pigmenta.
Vina kao što su Plavac mali, Teran ili kupaže poput Mozaika iz Istre, često ostavljaju tragove na zubima. Posebno ako ih se pije bez hrane ili bez ispiranja usta vodom nakon konzumacije.
Bijela vina i zubi
Bijela vina djeluju na zube na drugačiji način. Ne boje zube izravno, ali njihova kiselost (pH ispod 3.5) može uzrokovati eroziju cakline, čineći zube osjetljivijima i podložnijima drugim vrstama oštećenja.
Sorta poput Graševine, Malvazije ili Sauvignona bijelog je znatno “nježnija” za vizualni izgled zuba, ali redovna konzumacija bez pravilne oralne higijene ipak nosi rizik.
Savjeti za očuvanje zubi kod konzumacije vina
- Ne perite zube odmah nakon vina – zbog prisutnosti kiseline, caklina je omekšana. Pranjem zubi odmah nakon konzumacije zapravo može uzrokovati mehanička oštećenja.
- Isperite usta vodom – nakon svake čaše vina popijte nekoliko gutljaja vode. To neutralizira kiselost i ispire tanine.
- Pijte vino uz hranu – sir, kruh, orašasti plodovi i meso djeluju zaštitno na zube. Hrana smanjuje kontakt pigmenta s caklinom.
- Koristite slamku (kod bijelog vina ili pjenušca) – iako neobično, slamka smanjuje kontakt pića sa zubima.
- Posjet stomatologu – ako redovito pijete vino, profesionalno čišćenje zubi svakih 6 mjeseci pomaže ukloniti naslage i pigmentaciju.
Najbolja hrvatska crna vina
Plavac Mali – Dingač, Stina, Matuško
Ova dalmatinska sorta nudi bogate, voćne i začinjene note. Odležavanje u bačvama daje vinu kompleksnost, ali i potencijal da jače utječe na zube. Idealno ga je piti uz večeru.
Teran – Arman (Istra)
Karakteristične rubin crvene boje, Teran nudi arome šumskog voća i robusno tijelo. Suho i jako vino, preporučljivo ga je kombinirati s mesom i sirevima.
Cossetto, Mozaik
Elegantna kupaža Merlota, Borgonje i Caberneta. Srednje tijelo, voćne arome i nota vanilije. Mozaik je jedno od najzanimljivijih crnih vina Istre.
Korak, Pinot crni
Pinot crni iz Plešivice nudi nešto blažu i aromatičniju alternativu. Odležavanje u barrique bačvama dodatno zaokružuje njegov karakter.
Najbolja hrvatska bijela vina
Graševina – Krauthaker
Svježe, voćno i s notom cvijeća, ovo je najpoznatije hrvatsko bijelo vino. Dolazi iz Slavonije i najčešći je odabir u restoranima.
Malvazija – Radovan, Kozlović
Istarski klasici. Malvazija je lagana, blago citrusna, s floralnim notama i prepoznatljivom mineralnošću. Uz pravilnu higijenu, manje štetna za zube.
Pošip – Krajančić, Intrada
S otoka Korčule dolazi vino punog tijela, s izraženim voćnim profilom. Harmonija svježine i strukture čini ga pogodnim za gotovo svaku priliku.
Bire, Grk
Zlatno vino s aromama kruške, jabuke i dalmatinskog bilja. Elegantno i kremasto, no sa specifičnom svježinom i završnom gorčinom.
Pjenušava vina – dodatna pažnja
Pjenušci poput Šember Pavel, Tomac Rose, Misal Blanc de Blancs ili Bibich Brut odlični su kao aperitivi. No, njihova visoka kiselost i ugljični dioksid dodatno omekšavaju caklinu.
Preporuka: uživajte u pjenušcu tijekom obroka i nikada ne perite zube odmah nakon konzumacije.
Koliko ljudi uopće pije vino?
Prema podacima EU i domaćih anketa:
- 62 % Hrvata pije vino barem jednom tjedno.
- 18 % pije vino povremeno.
- 12 % ne konzumira vino.
- 8 % ga ne voli.
Od onih koji piju vino:
- 41 % preferira crno vino.
- 37 % više voli bijelo vino.
- 22 % bira ružičasto, pjenušavo ili dessert vina.
Ipak, samo 15 % konzumenata vina zna da vino može ostaviti mrlje na zubima.
Vino je jedno od najvećih užitaka koji možemo priuštiti sebi ili podijeliti s drugima. Hrvatska vinska scena nudi vrhunske etikete: od robusnih crvenih do svježih bijelih i profinjenih pjenušaca. No, kao i kod svakog užitka, i ovdje vrijedi pravilo: umjerenost i pažnja.
Zubi su izloženi riziku, ali ne morate ih žrtvovati zbog ljubavi prema vinu. S nekoliko jednostavnih navika možete sačuvati zdrav osmijeh i nastaviti uživati u svakom gutljaju.
Želite više saznati o vinarijama, vinskim regijama i novostima iz svijeta hrvatskog vina? Pratite naš blog – jer dobra kapljica zaslužuje i dobru priču.
