Katastrofiziranje je oblik razmišljanja u kojem svakodnevne situacije prerastaju u mentalne katastrofe. Radi se o uobičajenoj, ali potencijalno štetnoj kognitivnoj distorziji – načinu razmišljanja koji ne odgovara stvarnosti, već ju iskrivljuje u negativnom smjeru. Kada katastrofiziramo, skloni smo vjerovati da će se dogoditi najgori mogući ishod, čak i ako za to nema pravih dokaza. Naš mozak iz male neugodnosti napravi scenarij s nesagledivim posljedicama.
Primjeri katastrofiziranja:
- Kritika na poslu = “Sigurno ću dobiti otkaz”
- Glavobolja = “Možda imam tumor”
- Neodgovorena poruka = “Netko me ignorira jer me više ne voli”
Zašto katastrofiziramo i zašto je to problem?
Katastrofiziranje se često javlja kod osoba koje pate od anksioznosti, depresije, paničnih poremećaja ili kronične boli. No svi ponekad skliznemo u takvo razmišljanje – ključna razlika je u tome koliko često i koliko snažno.
Dvije strijele: Budistički pogled na patnju
Budistička filozofija opisuje fenomen kroz koncept dvije strijele:
- Prva strijela: stvarna bol ili neugoda koju donosi život (npr. fizička bol, gubitak, stres)
- Druga strijela: emocionalna i mentalna reakcija na tu bol (npr. briga, krivnja, samoprijekor)
Primjeri:
- Zabolio vas je zub (prva strijela)
- Mislite: “Zubar me neće primiti, ovo će trajati danima, sigurno je nešto ozbiljno” (druga strijela)
Razlika u pristupu: Dva scenarija
- Katastrofiziranje
- “Zašto baš sada?”
- “Očito sam smotan/a”
- “Ništa mi u životu ne ide”
- “Zašto baš sada?”
- Neutralan odgovor
- “Razbila se čaša. Nema veze, počistit ću.”
- “Dogodi se svima”
- “Idemo dalje”
- “Razbila se čaša. Nema veze, počistit ću.”
Kako prepoznati i zaustaviti katastrofiziranje?
Prvi korak je svjesnost. Moramo naučiti prepoznati trenutke kad mozak krene u negativni automatizam i zastati prije nego što se razvije cijela katastrofična priča.
Tehnike koje mogu pomoći
- Dnevnik misli
Zapišite negativne misli, preispitajte ih i pokušajte ih zamijeniti realnijim, pozitivnijim pogledom. - Tehnike iz kognitivno-bihevioralne terapije (KBT)
Prepoznajte distorzije i uvježbajte zamjenu misli činjenicama. - Mindfulness (svjesna prisutnost)
Usmjerite pažnju na sadašnji trenutak i dišite. Prisjetite se:
“Ovo je samo misao, ne činjenica.” - Rečenice koje pomažu:
- “Što je najgore što se zaista može dogoditi?”
- “Što bih rekao/la prijatelju u istoj situaciji?”
- “Postoji li neki drugi način da ovo protumačim?”
- “Što je najgore što se zaista može dogoditi?”
- Fizičke aktivnosti i opuštanje
Šetnja, duboko disanje, lagano istezanje – sve to može umanjiti snagu negativnih misli.
Katastrofiziranje nije istina, već navika
Katastrofiziranje ne znači da ste slabi, već da je vaš mozak naučio jedan obrazac razmišljanja. No dobra vijest je – obrasci se mogu promijeniti.
Umjesto da očekujemo najgore, možemo vježbati da zastanemo, preispitamo i biramo smireniji odgovor.
Za kraj, nekoliko rečenica koje vrijedi zapamtiti:
- Bol je neizbježna, ali patnja je izbor.
- Misao nije činjenica.
- Ne morate vjerovati svemu što vam mozak kaže.
Odmak od katastrofiziranja nije samo koristan za mentalno zdravlje – to je temelj za mirniji, stabilniji i ispunjeniji život.
