Pomicanje sata – je li to zaista nužno ili samo nepotreban stres za organizam?
Svake godine, dva puta godišnje, mijenjamo ritam spavanja i prilagođavamo se pomicanju sata, a posljedice tog pomicanja osjetimo gotovo svi. Iako je cilj ove prakse bio bolja iskorištenost dnevnog svjetla i ušteda energije, moderna istraživanja pokazuju da su stvarne koristi minimalne.
Unatoč brojnim raspravama o ukidanju pomicanja sata, u Europskoj uniji ova praksa ostaje na snazi barem do 2026. godine. No, ono što nas najviše zanima nije politička odluka, već kako pomicanje sata utječe na zdravlje, produktivnost i svakodnevni život – i što možemo učiniti da ga prebrodimo bez problema.
Kada pomičemo sat u 2025. godini?
- Ljetno računanje vremena – U nedjelju, 30. ožujka, prelazimo na ljetno računanje vremena. Kazaljke se u 2:00 sata pomiču jedan sat unaprijed, što znači da ćemo izgubiti jedan sat sna, ali ćemo uživati u dužim danima.
- Zimsko računanje vremena – U nedjelju, 26. listopada, vraćamo kazaljke jedan sat unatrag – dobit ćemo sat sna, ali će dani postati kraći.
I dok se mnogi pitaju zašto još uvijek mijenjamo sat, realnost je da većina zemalja Europske unije i dalje slijedi ovu praksu. Neke zemlje, poput Rusije i Turske, trajno su zadržale ljetno računanje vremena, dok su druge, poput Islanda, zbog svog geografskog položaja odlučile uopće ne mijenjati sat.
Kako pomicanje sata utječe na zdravlje?
San je jedan od ključnih faktora za fizičko i mentalno zdravlje, a njegov manjak može uzrokovati razne probleme – od umora i smanjene produktivnosti do ozbiljnijih zdravstvenih rizika. Statistike pokazuju:
- Rizik od srčanog udara povećava se za 5% nakon pomicanja sata.
- Povećava se broj prometnih nesreća, osobito u danima nakon promjene vremena.
- Smanjuje se koncentracija i produktivnost, što utječe na radnu učinkovitost.
Stručnjaci preporučuju 7-9 sati sna dnevno, no kada nam sat „ukrade“ 60 minuta odmora, mnogi se teže prilagođavaju. Osobe koje već pate od nesanice ili rade u smjenama posebno su osjetljive na ove promjene.
Kako se pripremiti na pomicanje sata?
Da biste smanjili negativne posljedice promjene sata, pripremite se unaprijed:
✔ Postupno pomaknite vrijeme odlaska na spavanje – već nekoliko dana prije pomicanja sata pokušajte ići na spavanje 15-20 minuta ranije.
✔ Izbjegavajte kofein i alkohol prije spavanja – oni mogu dodatno poremetiti vaš bioritam i otežati prilagodbu.
✔ Boravite na dnevnom svjetlu – izloženost prirodnom svjetlu pomaže tijelu da lakše prihvati promjenu ritma.
✔ Održavajte redovitu rutinu spavanja – čak i vikendom pokušajte ustajati i ići na spavanje u isto vrijeme.
✔ Pazite na prehranu – teški obroci prije spavanja mogu otežati usnivanje, pa večerajte najmanje dva sata prije spavanja.
✔ Kratka drijemka može pomoći – ako osjetite umor, odspavajte 20 minuta u ranom poslijepodnevu, ali izbjegavajte kasne popodnevne drijemke koje mogu poremetiti san.
Povećan rizik u prometu – budite oprezni!
Jedan od najvećih problema pomicanja sata je povećana pospanost kod vozača, što dovodi do većeg broja prometnih nesreća. Nakon promjene vremena, tijelo još nije prilagođeno novom ritmu, a umor usporava reflekse. Zato:
- Ako ste pospani, ne vozite na duže relacije.
- Pravite pauze svakih sat vremena na dužim putovanjima.
- Ako osjećate umor, radije koristite javni prijevoz.
Hoće li se pomicanje sata ukinuti?
Ovo pitanje i dalje ostaje otvoreno. Europska unija je još 2018. godine predložila ukidanje sezonskog pomicanja sata, no članice se nisu uspjele dogovoriti o tome hoće li trajno ostati na ljetnom ili zimskom računanju vremena. Rezultat? Nastavljamo s promjenama barem do 2026. godine.
I dok se rasprave nastavljaju, mi se i dalje moramo prilagođavati ovoj promjeni dva puta godišnje. Što vi mislite – treba li pomicanje sata ostati ili ga je vrijeme za zaustaviti zauvijek?
Kako vitamini mogu pomoći kod prilagodbe na promjenu sata?
Pravilna prehrana igra veliku ulogu u održavanju energije i smanjenju umora tijekom prilagodbe na pomicanje sata. Određeni vitamini i minerali mogu vam pomoći da se brže prilagodite novom ritmu i smanjite negativne učinke na organizam:
✔ Vitamin B12 – ključan za energiju i mentalnu budnost, pomaže u smanjenju umora i poboljšava koncentraciju. Nalazi se u jajima, mesu, mliječnim proizvodima i ribi.
✔ Vitamin D – povezan s boljom regulacijom sna i raspoloženja, a njegov nedostatak može uzrokovati umor. Prirodni izvor je sunčeva svjetlost, ali možete ga pronaći i u lososu, jajima i mliječnim proizvodima.
✔ Magnezij – poznat kao „mineral za opuštanje“, pomaže kod nesanice i mišićne napetosti. Dobar je izvor tamno lisnato povrće, orašasti plodovi i sjemenke.
✔ Melatonin – iako nije vitamin, ovo je hormon koji prirodno regulira san. Može se pronaći u malim količinama u višnjama, orasima i grožđu ili uzimati kao dodatak prehrani uz savjet liječnika.
✔ Omega-3 masne kiseline – pomažu u regulaciji hormona stresa i poboljšavaju kvalitetu sna. Nalaze se u ribi poput lososa i tune, kao i u lanenim sjemenkama i orasima.
Uz zdravu prehranu i dovoljno sna, pomicanje sata ne mora biti iscrpljujuće iskustvo! Što vi radite kako biste lakše preživjeli ovu promjenu?
