Kad nas boli zub, ne pada nam na pamet da bi problem mogao završiti u – uhu. Ili obrnuto, kad čujemo zujanje, rijetko pomislimo na čeljust i zube. A zapravo, naš organizam djeluje kao povezan sustav i nije nimalo čudno što poremećaji u jednoj regiji mogu izazvati simptome u drugoj.
O zdravlju sluha sve se više govori, ali i dalje mnogi ignoriraju prve znakove oštećenja. Zanimljivo je da većina osoba sa smanjenim sluhom nije starija populacija, nego ljudi mlađi od 65 godina. U Hrvatskoj trenutno živi oko 80.000 osoba s oštećenjem sluha, a većina njih potraži pomoć tek nakon prosječnih sedam godina čekanja!
Zato u ovom tekstu donosimo kako prepoznati simptome, koje testove napraviti, kako su uši i zubi povezani i – kako čuvati i jedno i drugo.
Kako naše uho uopće funkcionira?
Anatomija sluha – složeniji je nego što mislite
Ljudsko uho sastoji se od tri dijela: vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha. Vanjsko uho skuplja zvukove i usmjerava ih prema bubnjiću. Srednje uho ih pojačava, dok unutarnje uho zvučne valove pretvara u živčane impulse koje mozak tumači kao – zvuk.
Zvuči jednostavno? I nije baš. Jer ako bilo koji dio sustava zakaže – sluh slabi. A ono što mnogi ne znaju je da u ovom području uha i čeljusti dijele prostor, živce, mišiće i krvne žile.
Zubi i sluh – povezanost koju često zanemarujemo
Čeljusni zglob (TMZ) i sluh
Donja čeljust i srednje uho nalaze se tik jedno do drugog. Ako imate probleme s temporomandibularnim zglobom (tzv. TMZ), mogli biste osjetiti simptome poput zujanja u ušima, osjećaja pritiska pa čak i privremenog gubitka sluha.
Disfunkcija TMZ-a često se javlja kod osoba koje škrguću zubima (bruksizam), imaju loš zagriz ili su izložene stresu. I da, bol u uhu tada nije posljedica infekcije – nego zuba i čeljusti.
Upale zuba koje se šire
Ako se zubna infekcija ne liječi, ona se može proširiti kroz čeljusnu kost i uzrokovati upalu uha – posebno srednjeg. Infekcije gornjih kutnjaka najčešće su „krivci“, jer se nalaze blizu sinusa i Eustahijeve cijevi, koja spaja grlo i srednje uho. Zato zubobolja ponekad „zrači“ u uho – i obrnuto.
Koji su simptomi da sluh možda slabi?
Ne mora se sve dogoditi naglo. Kod većine ljudi, gubitak sluha dolazi postupno – a tijelo često šalje znakove koje ne treba ignorirati:
- osjećaj da su vam uši „začepljene“
- sve češće tražite da vam ljudi ponove što su rekli
- pojačavate TV više nego prije
- teško razumijete govor u bučnim prostorima
- javlja se zujanje (tinitus)
Zanimljivo je da 14% osoba između 45 i 64 godine već ima oštećenje sluha, a nakon 65. taj broj raste na 30%. Ipak, prosječan Hrvat čeka sedam godina prije nego što zatraži pomoć – što otežava liječenje.
Kako se sluh dijagnosticira?
Audiometrija
Najčešći test je tonska audiometrija koja ispituje koliko tiho možemo čuti tonove raznih frekvencija. Mjeri se i prijenos zvuka zrakom i kostima, što otkriva je li problem u srednjem uhu ili unutarnjem.
Tu je i govorna audiometrija, koja ispituje kako razumijemo izgovorene riječi – jer nije isto čuti zvuk i razumjeti značenje.
Timpanometrija
Timpanometrija ne mjeri sluh direktno, već stanje bubnjića i tlaka u srednjem uhu. Omogućuje liječniku da vidi postoji li nakupljena tekućina, infekcija, začepljenje ili čak rupa na bubnjiću. Ova pretraga je brza i bezbolna, a može se raditi već kod male djece.
Savjeti za zdrav sluh (i zube!)
Ponekad mali koraci mogu spriječiti veće probleme. Evo nekoliko jednostavnih navika koje čuvaju i uši i zube:
- redovito perite zube i posjećujte stomatologa – spriječit ćete širenje infekcija
- izbjegavajte preglasne slušalice i bučne prostore bez zaštite za uši
- ako škrgućete zubima – zatražite pomoć, jer šteta se prenosi i na sluh
- ne ignorirajte prve znakove – što prije reagirate, bolji su rezultati
Zubi i uši možda nisu očiti saveznici, ali zdravlje jednog često utječe na zdravlje drugog. Ne čekajte da zujanje postane svakodnevica ili da vam zubobolja „odzvanja“ u glavi. Osluškujte svoje tijelo – doslovno – i pobrinite se da i osmijeh i sluh ostanu jasni i jaki.
