Kada smo bolesni, rijetko razmišljamo o našim zubima i oralnom zdravlju. Naša pažnja je obično usmjerena na simptome poput groznice, kašlja i umora. Međutim, bolest može značajno utjecati na zdravlje naših zuba i desni. U ovom blogu saznajte što se događa sa zubima kad smo bolesni.
Povezanost između oralnog i općeg zdravlja
Oralno zdravlje je usko povezano s općim zdravljem. Bakterije iz usne šupljine mogu putovati kroz krvotok i utjecati na druge dijelove tijela. Na primjer, parodontitis (teški oblik bolesti desni) povezan je s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i komplikacija u trudnoći. Kada je tijelo pod stresom zbog bolesti, imunološki sustav je oslabljen, što može pogoršati postojeće probleme sa zubima i desnima.
Utjecaj prehlade i gripe na oralno zdravlje
Prehlada i gripa mogu utjecati na zdravlje usne šupljine na nekoliko načina:
- Dehidracija: Kada smo bolesni, često pijemo manje tekućine, što može dovesti do dehidracije. Dehidracija smanjuje proizvodnju sline, koja pomaže u ispiranju bakterija iz usta. Manjak sline može dovesti do suhoće usta, što povećava rizik od karijesa i infekcije desni.
- Lijekovi: Mnogi lijekovi koji se koriste za liječenje prehlade i gripe, poput dekongestiva i antihistaminika, mogu uzrokovati suhoću usta. Suhoća usta može dodatno pogoršati oralno zdravlje.
- Povraćanje: Ako bolest uključuje povraćanje, kiseline iz želuca mogu oštetiti zubnu caklinu, čineći zube osjetljivijima i podložnijima karijesu.
Utjecaj gastrointestinalnih bolesti na zube
Bolesti probavnog sustava, poput gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB), mogu također negativno utjecati na zube. Kod GERB-a, želučana kiselina može dospjeti u usnu šupljinu, uzrokujući eroziju zubne cakline. Simptomi GERB-a uključuju žgaravicu, kronični kašalj i halitozu (neugodan zadah), ali manje poznat simptom je oštećenje zubne cakline.
Dijabetes i oralno zdravlje
Dijabetes je kronična bolest koja može imati ozbiljan utjecaj na oralno zdravlje. Osobe s dijabetesom imaju veći rizik od razvoja infekcija desni zbog smanjene sposobnosti tijela u borbi protiv bakterijskih infekcija. Također, visoke razine glukoze u krvi mogu potaknuti rast bakterija u ustima, što dodatno povećava rizik od bolesti desni.
Autoimune bolesti i oralno zdravlje
Autoimune bolesti, poput lupus erythematosus i Sjögrenov sindrom, također mogu utjecati na zdravlje usne šupljine. Sjögrenov sindrom posebno uzrokuje suhoću usta, jer napada žlijezde koje proizvode slinu. Suhoća usta povećava rizik od karijesa, bolesti desni i infekcija.
Utjecaj stresa na oralno zdravlje
Stres može imati značajan utjecaj na oralno zdravlje. Kada smo pod stresom, skloni smo lošijim prehrambenim navikama, preskakanju oralne higijene i povećanoj konzumaciji šećera i kofeina. Stres također može uzrokovati bruksizam (stiskanje i škripanje zubima), što može dovesti do oštećenja zuba i bolova u čeljusti.
Kako zaštititi zube dok smo bolesni
Iako bolesti mogu negativno utjecati na oralno zdravlje, postoje koraci koje možemo poduzeti kako bismo zaštitili svoje zube i desni:
Redovito pranje zuba
Bez obzira na to koliko se loše osjećamo, važno je nastaviti redovito prati zube dvaput dnevno. Kada smo bolesni, možemo se osjećati iscrpljeno i nemotivirano za provođenje uobičajenih aktivnosti, uključujući oralnu higijenu. Međutim, ako zanemarimo pranje zubi, nakupljanje bakterija može dovesti do pogoršanja oralnog zdravlja, razvoja karijesa i upale desni. Ako vam je teško koristiti standardnu četkicu, razmislite o kupovini električne četkice za zube koja zahtijeva manje napora.
Korištenje tekućine za ispiranje usta
Antibakterijska tekućina za ispiranje usta može pomoći u smanjenju bakterija u ustima, osobito kada imate suha usta uzrokovanu bolešću ili lijekovima. Osim toga, ove tekućine mogu pomoći u održavanju svježeg daha i smanjenju plaka, što dodatno pomaže u zaštiti zuba i desni dok smo bolesni. Birajte tekućine koje sadrže fluorid kako biste dodatno ojačali zube i zaštitili ih od karijesa.
Povećanje unosa tekućine
Unos vode može pomoći u održavanju vlažnosti usta i sprječavanju dehidracije, što je ključno za zdravlje zuba. Slina ima važnu ulogu u neutraliziranju kiselina koje mogu oštetiti caklinu te pomaže u čišćenju zuba od ostataka hrane i bakterija. Kada smo dehidrirani, proizvodnja sline opada, što povećava rizik od oralnih problema.
Izbjegavanje šećera
Kada smo bolesni, često posežemo za slatkim pićima i grickalicama kao što su sokovi, med i bomboni za grlo. Iako oni mogu pružiti privremeno olakšanje, povećana konzumacija šećera može pridonijeti rastu štetnih bakterija u ustima i dovesti do karijesa. Umjesto toga, birajte nezaslađene čajeve ili vodu kako biste hidrirali tijelo i smanjili rizik od dobivanja karijesa.
Žvakanje bešećerne gume
Žvakanje bešećerne gume može potaknuti proizvodnju sline, što je osobito korisno kod suhoće usta. Slina je prirodni zaštitnik zuba jer ispire ostatke hrane, neutralizira kiseline i doprinosi remineralizaciji zubne cakline. Bešećerne gume često sadrže ksilitol, prirodni zaslađivač koji može pomoći u borbi protiv bakterija i smanjenju rizika od karijesa.
Redoviti pregledi kod stomatologa
Čak i kada smo bolesni, važno je nastaviti s redovitim pregledima kod stomatologa kako bi se pravovremeno otkrili i liječili problemi s oralnim zdravljem. Stomatolozi mogu prepoznati promjene u oralnom zdravlju koje su povezane s bolešću i ponuditi odgovarajuće savjete ili tretmane.
Osim ovih koraka, važno je imati na umu da zdravlje desni često pati tijekom bolesti, osobito ako ste skloni parodontalnim bolestima.
Oralno zdravlje je nedvojbeno povezano s općim zdravljem
Bolesti mogu imati značajan utjecaj na zdravlje naših zuba i desni. Poduzimanje odgovarajućih koraka za zaštitu oralnog zdravlja ključno je za održavanje zdravog osmijeha čak i tijekom bolesti. Redovita oralna higijena, uravnotežena prehrana i redoviti posjeti stomatologu mogu pomoći u očuvanju zdravlja naših zuba i desni bez obzira na stanje našeg općeg zdravlja.
