Pretjerano ili neadekvatno izlaganje suncu može dovesti do neugodnih posljedica poput crvenila, opeklina, ubrzanog starenja kože i, u najgorem slučaju, povećanja rizika od melanoma. Da biste u ljetnim danima uživali bezbrižno, važno je znati osnovna pravila za sigurno sunčanje zaštite kože.
Kako sigurno uživati na suncu?
Pravilna priprema kože i odgovorno ponašanje ključ su zdravog boravka na suncu. Donosimo vam zlatna pravila kojih se valja pridržavati:
- Pripremite tijelo iznutra: prehrana bogata karotenoidima, unos vitamina E, selena, astaksantina i dodataka poput ekstrakta paprati (Polypodium leucotomos) mogu pomoći u zaštiti kože.
- Izbjegavajte sunce između 11 i 16 sati – tada su UV zrake najintenzivnije i najopasnije.
- Koristite zaštitna sredstva: birajte proizvode s faktorom prilagođenim vašem tipu kože, a za djecu uvijek SPF 50+.
- Nanesite kremu 20 minuta prije izlaganja suncu i obnavljajte je svaka 2 sata, nakon kupanja ili pojačanog znojenja.
- Nosite šešir, sunčane naočale i laganu, prozračnu odjeću kako biste dodatno zaštitili kožu.
- Pijte dovoljno tekućine kako biste spriječili dehidraciju.
- Nakon sunčanja njegujte kožu hidratantnim losionima koji vraćaju vlagu i smiruju eventualno crvenilo.
Priprema kože za sunce – važnost prehrane i dodataka
Priprema kože ne podrazumijeva samo nanošenje kreme. Tijelo se može pripremiti i iznutra, pravilnom prehranom i dodacima prehrani koji jačaju prirodnu zaštitu kože. Neki od najvažnijih nutrijenata su:
- Astaksantin: snažan antioksidans koji štiti stanice od oštećenja i smanjuje osjetljivost kože na UV zračenje.
- Beta-karoten i biljni karotenoidi: pigmenti iz voća i povrća poput mrkve, špinata, tikve, dinje, jabuka i manga koji štite stanice kože.
- Vitamin E i selen: antioksidansi koji smanjuju rizik od nastanka crvenila i oštećenja kože.
- Ekstrakt paprati : prirodna zaštita koja smanjuje oštećenja DNK stanica kože izazvana UV zrakama.
Hranu bogatu karotenoidima uvijek je dobro kombinirati s izvorima zdravih masti, poput maslinovog ulja ili orašastih plodova, kako bi se povećala njihova apsorpcija.
Što kada sunce ipak opeče?
Ako unatoč zaštiti dođe do opeklina, važno je brzo reagirati:
- Hladite kožu termalnom vodom ili hladnim oblozima.
- Koristite gelove s aloe verom, kreme s dekspantenolom i ribljom masti ili losione za obnovu kože.
- U slučaju jakog svrbeža mogu pomoći antialergijski lijekovi iz ljekarne.
- Kod bolova možete uzeti blagi analgetik.
- Ako je zahvaćeno veće područje kože ili se stanje pogoršava, obavezno se obratite liječniku.
Koliko dugo smijete biti na suncu bez zaštite
| Tip kože | Maksimalno vrijeme na suncu bez zaštite |
| I: Vrlo svijetla koža | 10 minuta |
| II: Svijetla koža | 20 minuta |
| III: Svijetlo-smeđa koža | 30 minuta |
| IV: Maslinasta/svijetlosmeđa koža | 50 minuta |
| V: Tamnosmeđa koža | Više od 60 minuta |
| VI: Vrlo tamna/crna koža | Više od 60 minuta |
Sunce i vitamin D – prijateljstvo s mjerom
Sunčeve zrake potiču sintezu vitamina D u našoj koži, što je važno za zdravlje kostiju i imunitet. Za većinu ljudi dovoljno je 30 minuta izlaganja suncu dnevno, najbolje ujutro ili kasno poslijepodne. Djecu je u tim satima preporučljivo ne mazati kremom, kako bi njihova koža mogla primiti dovoljno UVB zraka za proizvodnju vitamina D.
Pridržavajući se ovih zlatnih pravila, uživat ćete u ljetu bezbrižno i sa zdravom, njegovanom kožom.
