Odavno već znamo da je Hrvatska zemlja prekrasnog krajolika u kojem se ističe jadranska obala i more koji su zaslužni za veliku turističku prepoznatljivost. Usporedno s počecima masovnog turizma, zabilježen je veliki uzlet hrvatskih vina čineći ih poznatim ne samo na regionalnom tržištu već i na svjetskom tržištu.
Zadivljujuće je znati da čak 130 autohtonih sorti grožđa raste u Hrvatskoj. Zbog ovih razloga, Hrvatsku posjećuju mnogi zaljubljenici u hranu i vino koji žele iskusiti ono najbolje što Hrvatska može ponuditi. U nastavku vam nudimo popis naših favorita.
Bijela vina
- Galić, Sauvignon bijeli (Slavonija)
Utjelovljuje najkvalitetnije karakteristike slavonskih sauvignona. Prvi je miris pretežno herbalnog karaktera i upućuje na svježinu zelene paprike i svježe pokošene livade, da bi se ubrzo otvorila atraktivna aroma ogrozda, koja potom podržana gotovo slankastom mineralnošću traje i glavni je nositelj identiteta mirisa. Okus je jednostavno sjajan, na početku ugodno naglašene kiseline daju svježinu i atraktivnost, da bi se ubrzo nadopunile punoćom ekstrakta koja napuni usta i zadržava dojam čvrstoće sadržaja, te na kraju širi nježnu toplinu zaokruživši ovo vino u bogati, slasni, snažni, mineralni i konačno osvježavajući nektar.
- Krauthaker, Graševina (Slavonija)
U tipu svježeg vina, na nosu s dosta voćnosti i sa stanovitim cvijetnim notama, u ustima toplo, fino zaobljeno, skladno, dobra tijela. Kristalno sjajeće lijepe slamnato-žute boje, s mirisom solidna intenziteta a koji upućuje na svježu jabuku, donekle i na vinogradsrku breskvu, nudi i ponešto svijetlog poljskoga cvijeća. Okus je živ, s dobrom kiselosti, te, na kraju, s ugodnom blagom gorčinom, svojstvenom vinu od te sorte.
- Bire, Grk (Dalmacija)
Zlatno žute boje, sa izraženim aromama zrelog voća poput kruške, jabuke i marelice uz lagane herbalne note po dalmatinskom bilju. U ustima je vino vrlo elegantno i kremasto, a opet sa dovoljno izraženom svježinom i sa karakterističnom gorčinom, koja je vjerojatno zaslužna i za samo ime sorte. Bogatog i dugotrajnog okusa, sa lijepim balansom između svježine i snage.
- Krajančić, Pošip Intrada (Dalmacija)
Među omiljenijim pošipima je Krajančićeva Intrada. Sada već uživa i određenu slavu na domaćem tržištu. Intrada je rađena u klasičnom stilu, puna je voća, ima dobru strukturu i umjereno tijelo. Voće je lagano prosušeno, ali iznenađuje svježim kiselinama koje su dobro uklopljene i harmonične.
- Radovan, Malvazija (Istra)
Radovan Malvazija se smjestila u sredinu između klasičnih, laganih malvazija i biodinamičkih malvazija s minimumom intervencija vinara. Nešto za što su talentirani u vinariji Radovan je naglašavanje terroira u mladom, svježem vinu. Dakako da je ova malvazija voćna i blago citrusna, ona ima arome jabuke, bresaka i ima svoj zaštitni znak vrlo blage floralne note bijelog cvijeća pa čak i onu ugodnu gorčinu, ali ona je uvijek, iz godine u godinu, za nijansu punija, za nijansu mineralnija, za nijansu viskoznija i za nijansu mekših voćnih kiselina.
- Kozlović, Muškat (Istra)
Slamnato žute boje, finog voćnog i cvjetnog mirisa (izražen miris bazge), na okus poluslatko, fine svježine i strukture, izrazito dug i trajan na kraju, ugodnog, tipičnog okusa muškata.
Grazia Cossetto
