U nastavku, donosimo vam samo neke od najpoznatijih kulturnih znamenitosti našeg glavnog grada iz bogate i burne 900 godišnje povijesti.
Zagrebačka katedrala
Zagrebačka katedrala na Kaptolu, sa svoja dva visoka i vitka zvonika (oko 105 metara), spada među monumentalne neogotičke katedrale i svjedoči o Zagrebu kao snažnom srednjoeuropskom kulturnom središtu.
Katedrala je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije, odnosno Velikoj Gospi, dok je sv. Stjepan, ugarski kralj, njezin drugi zaštitnik.
Katedrala ima i osam zvona – pet ih visi u sjevernom, a tri u južnom zvoniku, od kojih je najveće zvono Presvetog Trojstva iz 1843. godine, teško 6,5 tona. Cijelo svetište izvana je dugačko 77 metara, široko 46 metara, a može primiti oko pet tisuća vjernika.
U zadnjih 30-ak godina na Katedrali su poduzimani opsežni obnoviteljski radovi, koji traju i danas, a nažalost poprilično je oštećena u potresu. Unatoč tome, i dalje osvaja na prvi vanjskim fascinantnim izgledom.
Crkva sv. Marka
Crkva sv. Marka spada u red najstarijih arhitekturnih spomenika grada Zagreba, jedan je od njegovih simbola, a ujedno je i najstarija župna crkva u gradu. Crkva sv. Marka
Nalazi se na Markovu trgu, na Gornjem gradu, gdje su i Hrvatski Sabor te Banski dvori. Prvi put spominje se 1256. godine, kroz iduća dva stoljeća dobiva glavne vanjske konture, a obnovljena je u 19. stoljeću, čime se kreira današnji unutrašnji izgled.
Jedan od najvrijednijih dijelova crkve raskošni je gotički južni portal iz 14. stoljeća, dok se na sjeverozapadnom zidu nalazi najstariji zagrebački grb iz 1499. godine.
Kamenita vrata
Kamenita vrata dio su povijesnog obrambenog sustava zagrebačkog Gradeca, podignutog u 13. stoljeću, jedina su od gradskih vrata koja još uvijek postoje, a svoj današnji oblik dobila su u 18. stoljeću.
Mjesto je inače najpoznatije kao zavjetna kapelica sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada, čiji se blagdan slavi 31. svibnja, koji je ujedno i Dan Grada Zagreba. Naime, u velikom požaru koji je izbio 31. svibnja 1731., slika Majke Božje, koja je prije stajala iznad gradskih vrata, nađena je čitava i neoštećena usred vatrom uništenog područja, a izgorio je jedino okvir.
Kula Lotrščak
Kula Lotrščak, uz Kamenita vrata i Popov toranj, smatra se najbolje očuvanim objektom gradskog obrambenog sustava, a podignuta je tijekom 13. stoljeća.
Kula Lotrščak četvrtastog je oblika, a po proporcijama i strukturi zidova romanički je fortifikacijski objekt koji je s vremenom prilagođavao svoju funkciju (jedno vrijeme bio je čak i skladište te kavana).
Ime je dobila kad je sredinom 17. stoljeća u unutrašnji prostor smješteno zvono ‘campana latrunculorum‘, tj. ‘zvono lopova‘, koje se svake večeri oglašavalo prije zatvaranja gradskih vrata.
Ako želite isprobati mogućnosti svojih fotoaparata, na istom vrhu kule postoji i vidikovac s kojeg ‘puca’ predivan pogled na Gornji grad i Zagreb s okolicom.
Uspinjača
Donja postaja nalazi se u Tomićevoj ulici, a gornja postaja na Strossmayerovom šetalištu, podno kule Lotrščak. S prugom dugom 66 metara, poznata je i kao najkraća žična željeznica na svijetu namijenjena javnom prometu. S trajnim radom započela je 1893. godine, isprva na parni pogon, a kasnije na električni.Danas je Uspinjača, sa svoja dva vagona ukupnog kapaciteta 56 putnika, jedna od glavnih turističkih atrakcija u gradu, a o njoj se brine Zagrebački električni tramvaj.
